Open Access Journal

Manuscript submission

Volume 44 (1993), issue 1
Title:

Safer paint - Water borne alternatives

Authors:
Research subject and fields:
Keywords:
Abstract:

Vodotopljiva pigemntirana premazna sredstva (skraćeno: boje) obuhvaćaju danas 2/3 zapadnoeuropske proizvodnje boja. Njihove prednosti u usporedbi s bojama na bazi organskih otapala jesu brzo sušenje, blag miris, mogućnost čišćenja vodom i podnošljivost vlažnih površina podloga. Nisu idealne u vlažnim i hladnim uvjetima, a slabo su i otporne prema pljuskovima neposredno nakon nanošenja, no neprestano se nastoje usavršiti. Uporaba tih sredstava povećala se zbog njihove tehničke vrijednosti i sve veće brige o zaštiti čovjekova okoliša. Sredstva na bazi organskih otapala mogu negativno djelovati na zdravlje ljudi i uvelike pridonose onečišćenju atmosfere. Hlapljivi organski spojevi mogu, uz djelovanje sunčane svjetlosti, reagirati s drugim onečišćivačima, ponajprije oksidima dušika, te stvarati ozon i druge fotokemijske oksidanse za koje se zna da su štetni za ljudsko zdravlje, ali i za drveće i drugu vegetaciju. Stručnjaci BRE-a (Building Research Establishment) istraživali su zdravstveni i sigurnosni aspekt pojedinih otapala. Smatra se da je izlaganje otapalima potencijalno opasno za zdravlje, pa je za vrijeme bojenja iznimno važno osigurati dobru ventilaciju. U Velikoj Britaniji točno su propisane granice mogućeg izlaganja otapalima na radnim mjestima za laki benzin (white spirit) i druga otapala. Granica dugotrajnog izlaganja iznosi 100 ppm, a granica kratkotrajnog izlaganja tijekom 10-minutnog razdoblja iznosi 125 ppm. U BRE-u su nastojali ustanoviti učinke izloženosti ličioca otapalu za vrijeme ličenja zidova bojama na bazi lakog benzina, pri čemu su varirali intenzitet prozračivanja, površinu koja se obrađuje i temperaturu. Ustanovljeno je da pri dobroj ventilaciji izlaganje otapalima može biti ispod granice dopuštene pri obradi manjih površina, no bojenje velikih površina zidova nosi znatan rizik za zdravlje. Zato bi za unutrašnje uređenje zidova, stropova i velikih površina kad god je moguće trebalo upotrebljavati vodotopljive boje. Ako se zbog tehničkih razloga moraju upotrijebiti sredstva na bazi organskih otapala, dobrom ventilacijom treba osigurati da koncentracija para otapala ne prelazi dopuštene granice ili je radnika potrebno zaštititi. Smanjenje emisije organskih otapala u nadležnosti je Europske komisije. U Velikoj Britaniji i drugim europskim državama uvedena je ili se uvodi stroga kontrola zaštite okoliša radi znatnog smanjenja emisije organskih otapala u atmosferu za vrijeme proizvodnje i primjene boja i površinskih premaza. Budući da je pri uporabi boja u domaćinstvima i unutrašnjem uredenju zgrada teško kontrolirati emisiju otapala, Europska komisija razmatra plan uvođenja ekoloških oznaka za boje. Korisnicima koji biraju ekološki pogodan proizvod to bi olakšalo izbor, a i potaknula proizvodnju ekološki primjerenih proizvoda. Temeljni element procjene ekološke vrijednosti proizvoda bila bi detaljna analiza trajnosti proizvoda, a važan bi kriterij pritom bio i sadržaj štetnih organskih spojeva. Ipak, još je rano za predviđati nestanak boja na bazi organskih otapala. Većina vodotopljivih sredstava još sadrži manje količine hlapljivih organskih spojeva. I vodotopljive boje i boje na bazi organskih otapala neprestano se razvijaju. Vodotopljive su boje najčešće boje za zidove, sredstva za ličenje stolarije, fasadne boje, te drvni premazi za vanjsku upotrebu. Premazi za stolariju koji se upotrebljavaju za unutrašnja vrata, okvire, podove itd. obično su alkidni sustavi na bazi organskih otapala. Posljednjih nekoliko godina razvijeni su vodotopljivi premazi poboljšanih svojstava glede razlijevanja i sjaja, no kakvoća tih proizvoda još zaostaje za onima na bazi organskih otapala. Zahtjev za sjajnim premazom visoke kakvoće trenutno se može potpuno zadovoljiti samo proizvodima na bazi organskih otapala. Dobra otpornost prema vremenskim utjecajima i visoka elastičnost termoplastičnih vodotopljivih polimera poput akrilata daju vodotopljivim premazima posebne prednosti za primjenu na drvu u vanjskim uvjetima. Nedostaci s obzirom na razlijevanje i izgled imaju manju važnost. Sjaj je zadovoljavajući, a trajnost sjaja i boje mogu biti i bolji nego u alkidnih premaza. Nedostatak im je nemogućnost uporabe u kombinaciji sa staklarskim kitom na bazi lanenog ulja. Prvi vodotopljivi premazi koji su se počeli primijenjivati za drvo u vanjskim uvjetima temeljni su drvni premazi. Početni nedostaci tih premaza, poput slabe adhezije u vlažnim uvjetima i velike propusnosti vlage, uglavnom su uspješno riješeni. Ako ti proizvodi zadovoljavaju propisane specifikacije, osiguravaju djelotvornu zaštitu drva za vrijeme gradnje i dobra su podloga za bilo koji sustav površinske obrade. Vodotopljivi završni premazi rjeđe se upotrebljavaju iako su iskustva u radu s njima vrlo dobra. U istraživanjima otpornosti prema vremenskim utjecajima ti su premazi pokazali dobra svojstva koja su, u usporedbi s alkidnim premazima, predočena u tablici 1. Usporedna istraživanja postupka održavanja i obnavljanja površina obrađenih vodotopljivim premazima i premazima na bazi organskih otapala potvrdila su da vodotopljivi premazi imaju bolja svojstva. Malo veća propusnost vodotopljivih premaza glede vlage u određenim okolnostima može uzrokovati specifične probleme koji se trenutno istražuju.

Publisher

Faculty of Forestry and Wood Technology
HRCAK
ORCID
DOI
CROSSREF

DRVNA INDUSTRIJA Scientific Journal of Wood Technology

ISSN 0012-6772 (Print) / ISSN 1847-1153 (Online)

Faculty of Forestry and Wood Technology University of Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska - Croatia
Tel: +3851 2352 430, E-mail: drind@sumfak.hr
Editor-in-Chief: Prof. Ružica Beljo-Lučić, Ph.D. E-mail: editordi@sumfak.hr
Cookie settings